Za analizu prostornog ustroja, odnosno organizacije naselja i njihove tipologije na području današnje Općine Kraljevec na Sutli provedena je analiza povijesnih oblika naseljenosti, kroz analizu povijesne građe i literature, te starih karata. Arheološki nalazi iz prapovijesti šireg područja, kao nalazi iz antičkog razdoblja na području doline Sutle govore o više tisućljeća dugoj povijesti života i naseljavanja. Dolinom Sutle prolazila je u antičko vrijeme cesta, koja je svoj kontinuitet zadržala i tijekom ranog srednjeg vijeka. Kao najstariji očuvani spomenici na području općine su toponimi : Grača i Radakovo za kojeg neki autori smatraju da su dobili ime po Radaku (Radeku), te Kraljevec, koji je uobičajeni toponim za nekadašnje kraljevske posjede.

Tijekom povijesti dijelovi teritorija stupaju u posjed Cesargradskog vlastelinstva, Hermana Celjskog, Erdodyeve vlastele, Kaptola itd. Što pokazuje značajni interes naseljavanja , naročito predjela naselja Radakovo. ovo je ' a ovo " hehe

Trenutno Kraljevec na Sutli nema ni izdaleka značaj kakav bi naselje i općina u cjelini mogla imati obzirom na potencijale koji su uočeni. Prometni pravac kako cestovni tako još više željeznički nisu do sada otvorili mogućnosti osnivanja gospodarskih zona kao odterećenje Zagreba (neposredno uz postojeću zonu Dubravica), zdravog stanovanja za zaposlene u Zagrebu (teritorij brežuljaka Radakova), kao ni razvoj turističkih zona najznačajnije doline uz rijeku Sutlu (golf, rekreativno jahanje).

Analizom prostora može se zaključiti da je cjelokupni teritorij izraziti potencijal Zagrebu i obrnuto , te da je odterećenje metropole idealno davanjem značaja Općini Kraljevec na Sutli koja je udaljena svega 45 min. Cestovnim prometom. Dodatno, ostvarenjem bolje cestovne a naročito željezničke povezanosti sa susednom Državom ( Maribor) ostavrio bi se značaj kakav teritorij zaslužuje.

POSEBNOSTI: Veći dio teritorija Općine karakteristično je zagorsko područje piktoresnih “zelenih brega”, dosta dobro sačuvane eko-profilacije sa razbacanim grupacijama gradnji od kojih je nažalost većina novih oblikovno neprimjerenih gradnji, iako je relativno veliki broj sačuvanih drvenih starih kuća, te kao takvo pretstavlja posebnost u budućoj ponudi kontinetalnog eko – turizma i dobra podrška turističkoj ponudi projekta Sutla/Sotla.Dobar položaj unutar Krapinsko-zagorske županije, vrijedan prirodni krajolik (naročito dolina rijeke Sutle, te teritorij Radakova, brojne kulturno-povijesne građevine, a naročito mnogobrojne sačuvane drvene stare hiže, posebnosti su koje trebaju osigurati dobar turistički razvoj na teritoriju općine. Blizina Zagreba trebala bi osigurati izletnički turizam, ali za sada se još uvijek malo toga poduzima da bi teritorij iskoristio navedene prednosti. Jedna od posebnosti teritorija je povoljne karakteristike za stalno stanovanje : reljefne, klimatske, prometne I ostale karakteristike, kao i blizina Zagreba trebale bi rezultirati migracijskim trendom iz većih gradova. Uz prethodno navedeno , blizina Republike Slovenije i atraktivnih turističkih sadržaja vinorodnog područja Bizeljsko, potencijal je koji treba iskoristiti kroz projekt turističke zone Sutla/Sotla.